Hans Cišler je režirao TV-filmove
i pozorišne predstave. Kao glumac se pojavljivao u filmovima
Kloda Šabrola, Žan Lik Godara i Vima Vendersa.
Hans Cišler, reditelj filma KAFKA U BIOSKOPU
Novi stepen iluzije
Hans Cišler je od studentskih dana
"opsednut" Kafkom. Prošle godine konačno mu
je pošlo za rukom da realizuje film o ovom čuvenom piscu.
Film je radio oslanjajući se na sopstveni esej "Kafka
u bioskopu", koji je, uzgred rečeno, Institut za
film izdao ovih dana, paralelno s prikazivanjem filma
na FEST-u.
“Još za vreme studija, izabrao sam
da radim Kafku. Oduvek sam mislio da nije sve rašcišćeno
što se tiče njegovog materijala. Mnoge stvari u vezi
sa Kafkom nisu do kraja rešene. Odlučio sam da režiram
film i da tako pronađem odgovore na pitanja koja me
interesuju. Taj film nije dokumentarac. U pitanju je
eksperiment. Pre bih rekao da je to filmski esej o Kafki.
Film je nastao tako što sam ja sedeo za kompjuterom,
koristio postojeći materijal i montirao ga. Mislim da
komentatori nisu dobro priredivali Kafkina dela, pogotovo
u zemlji u kojoj je stvarao. U Nemačkoj nije rečeno
sve vezano za Kafku, i to je u meni stvorilo potrebu
da se pozabavim tom temom.”
I da li ste našli odgovore koje ste
tražili?
“Mislite da li sam postavio prava pitanja
(smeh). Teško je naći odgovore kada je Kafka u pitanju,
i zato je mnogo bitnije naći prava pitanja. Utisak koji
Kafka stvara može se porediti s utiskom o prvom filmu
koji je snimljen. To je bila pojava koja je odjednom
bila pred publikom. Taj film je izvršio ogroman uticaj
na ljude tog vremena. A mene je interesovala ta reakcija,
u kojoj meri je ljude tog vremena pomerilo. To se može
povezati s prirodom. Na primer, kada bi padao sneg i
kada bi odjednom prestao da pada, ljudi bi isto reagovali.
“
Kakav je Vaš odnos prema Kafki?
“Kafka je za nemačku literaturu najvažniji
pisac, jer je znao da postavi najvažnija pitanja u svojim
delima. Jedno od njih je da li literaturu možemo da
shvatimo kao religiju. Bio je jedan od prvih jevrejskih
pisaca koji su se vratili nemačkom jeziku i jedan od
prvih koji su da povrate mesto nemačke literature u
svetu. Danas imamo mnogo novih uticaja, gde ljudi više
ni sami ne znaju u šta veruju. S obzirom na to, ljudi
se povlače u sebe i reaguju defanzivno. Kafka je uspeo
da shvati taj problem i to pitanje. On je bio jedan
od prvih koji su uspeli da naprave sistem osiguranja
nemačke literature u svetu.”
Kažete da je Kafka postavio pitanje
da li literaturu možemo da shvatimo kao religiju. Šta
Vi mislite, da li možemo film da shvatimo kao religiju?
“Ne. Film je nešto drugo. Sa filmom
smo dobili novi stepen iluzije. Pojavom filma dolazi
nova generacija, jedna nova kategorija umetnosti. Kod
filma je činjenica da imamo potpuno novu formu i novu
mogućnost da pokažemo iluziju, koja je ovog puta lepa
iluzija.
|